I. Početak jedne civilizacije
Sumeri su nastali u plodnoj dolini između rijeka Eufrata i Tigrisa, na području koje se danas nalazi u Iraku. Ta zemlja, poznata kao Mezopotamija, nazivana je i „kolijevkom civilizacije“, jer su se tu, još prije 6000 godina, razvile prve velike kulture čovječanstva. Sumeri se pojavljuju oko 4000. godine p.n.e., a već do 3000. godine p.n.e. oblikuju prve gradske centre, razvijaju pismo, hramove, zakone i umjetnost. Njihovi gradovi, poput Uruka, Ura, Eridua, Nippura i Lagaša, nisu bili samo političke i ekonomske cjeline – bili su i sveta mjesta, središta u kojima su se spajali religija, znanje i društvena moć.
Za razliku od ranijih zajednica koje su bile plemenske i ruralne, Sumeri su razvili urbanu kulturu. Njihovi gradovi imali su ulice, trgove, tržnice i velike hramove – zigurate, koji su se uzdizali spratovima poput stepenastih kula i predstavljali vezu između neba i zemlje. Svaki grad-država imao je vlastitog vladara, sveštenstvo, vojsku i glavnog boga kojem je bio posvećen. Vlast nije bila odvojena od religije – kralj je bio predstavnik bogova na zemlji, a sveštenici su obavljali svakodnevne rituale u hramovima, hraneći i „odijevajući“ kipove bogova.
II. Znanje, pismo i mitovi
Jedan od najvećih sumerskih doprinosa bio je izum klinastog pisma oko 3200. p.n.e. Pisali su na glinenim pločicama štapićima, a tekstovi su obuhvatali sve – od ekonomskih bilješki i ugovora do pjesama, himni i filozofskih pitanja. Na hiljade pločica pronađeno je u ruševinama njihovih gradova, dajući uvid u najstariju pisanu kulturu čovječanstva.
Najpoznatiji književni spis jeste Ep o Gilgamešu, najstariji sačuvani ep na svijetu. U njemu se govori o kralju Uruka, Gilgamešu, i njegovoj potrazi za besmrtnošću. Priča sadrži duboke filozofske i duhovne motive: prijateljstvo, smrt, potragu za smislom i granice ljudske moći. U epu se nalazi i priča o potopu koja ima jasne paralele sa kasnijom biblijskom predajom.
Sumeri su zapisivali i himne bogovima, poslovice, ljubavne pjesme i dijaloge životinja. Njihova književnost ne sadrži samo ritualne i religijske tekstove, već i prve pokušaje filozofskih pitanja – šta je smisao života, šta je pravednost, kakva je priroda smrti.
Njihov jezik bio je jedinstven – ne pripada nijednoj poznatoj jezičkoj porodici, što i danas izaziva divljenje i nedoumice. Zbog toga porijeklo Sumera ostaje misterija: ne zna se da li su došli sa strane ili su bili autohtona kultura tog područja.
III. Religija, društvo i svakodnevni život
Religija Sumerana bila je politeistička, složena i bogata simbolikom. Njihov panteon predvodili su bog An (bog neba), Enlil (bog vjetra i sudbine), Enki (bog mudrosti i voda), Inanna (božica ljubavi, rata i plodnosti), Nanna (bog Mjeseca), Utu (bog Sunca i pravde). Svaki grad imao je svog glavnog božanskog zaštitnika.
Mitovi su objašnjavali porijeklo čovjeka: ljudi su, prema predaji, stvoreni od gline pomiješane s božanskom krvlju, da bi služili bogovima i obavljali težak rad. Smatrali su da nakon smrti duša – gidim – odlazi u podzemni svijet Kur, mjesto tame i prašine, gdje život postaje sjena. Ipak, pravilno obavljeni pogrebni obredi bili su presudni, jer su duše bez sahrane postajale aveti koje su progonile žive.
U društvu su postojale jasne klase: kraljevi i sveštenici činili su elitu, zatim su dolazili činovnici, trgovci i obrtnici, a najveći dio činili su poljoprivrednici i robovi. Žene su, za razliku od mnogih kasnijih civilizacija, imale znatna prava: mogle su posjedovati imovinu, biti sveštenice, pa čak i pisarke. Najviše poštovanje imale su sveštenice božice Inanne koje su živjele u hramovima i učestvovale u ritualima, muzici i obrazovanju.
Sumeri su razvili zakone koji su javno zapisivani i izlagani. Najpoznatiji je kasniji Zakonik Hamurabija, ali Sumeri su imali i starije zakonike, poput Ur-Nammuovog, gdje se nalaze kazne za krađu, prevaru i nasilje.
Njihova svakodnevica bila je ispunjena poljoprivredom, zanatstvom, trgovinom i religijskim obredima. Koristili su sofisticirane sisteme navodnjavanja, obrađivali metal, izrađivali kola s točkovima i koristili jedra na brodovima. Njihov brojčani sistem bio je šezdesetičan – otuda potiče i današnje računanje vremena (60 minuta, 360 stepeni).
Astronomija je bila izuzetno razvijena. Pratili su kretanje Sunca, Mjeseca i zvijezda, izrađivali kalendare i povezivali nebeska tijela s voljom bogova. Astrologija je bila dio religije i koristila se za donošenje odluka, predviđanja i tumačenje sudbine.
IV. Nasljeđe i misterija
Iako su Sumeri oko 2000. godine p.n.e. pali pod vladavinu Akađana, Guteja, a kasnije Babilonaca, njihova civilizacija ostavila je neizbrisiv trag. Babilonci i Asirci preuzeli su njihove bogove, pismo, mitove i administraciju. Ep o Gilgamešu nastavio se prepisivati hiljadama godina, a sumerski mitovi o stvaranju, potopu i božanskim borbama našli su svoj odjek u hebrejskoj Bibliji i kasnijim religijskim tradicijama.
Sumerska umjetnost i simboli ostali su inspiracija: cilindri-pečati s likovima bogova, nebeskih bića i svetih životinja korišteni su kao amajlije i magijska zaštita. Njihovi mitovi o Inanni i Enkiju prikazuju duboke duhovne istine o smrti, preporodu i ulozi božanskog u svijetu.
Alternativni istraživači, poput Zecharia Sitchina, tvrdili su da su „Anunakiji“ iz sumerskih tekstova zapravo bića s druge planete koja su oblikovala čovječanstvo. Iako ova teorija nije potvrđena u nauci, i dalje izaziva veliko interesovanje i otvara pitanja o pravom porijeklu znanja koje su Sumeri posjedovali.
Misterija njihovog jezika, odjednom razvijeno pismo, sofisticirana astronomija i iznenadni procvat kulture bez prethodnih uzora i danas zbunjuju istraživače. Nije jasno odakle su došli, niti zašto su njihovi gradovi tako brzo procvjetali i zatim potonuli u druge civilizacije.
Ipak, njihov duh ostaje živ. U Sumerima se krije prva kolektivna težnja čovječanstva da razumije svijet, da ga uredi i pronađe svoje mjesto između neba i zemlje. Oni su utemeljili zakone, književnost, religiju, gradove i nauku. Njihovo nasljeđe prisutno je svuda oko nas – u našim jezicima, kalendarima, religijama i gradovima.
Sumeri su bili prvi koji su spojili nebo i zemlju u jednu viziju. Njihova civilizacija možda je nestala, ali je oblikovala svijet u kojem i danas živimo.
